Kada vaše dijete odlazi u školu ...

Polazak djeteta u školu, jedan je od važnijih trenutaka u djetetovom ali i roditeljevom životu. Dijete ulaskom u školu postaje dio organizirane i strukturirane sredine, a susreće se s jasnim i nedvosmislenim zahtjevima društva o tome što mora naučiti i postići.

Višestruki su zahtjevi koje dijete mora ispuniti prije polaska u školu ali i ulaskom u školsku učionicu. Uspješno uključivanje u školu snažno utječe na razvijanje pozitivnog stava prema učenju, važnosti školovanja, kao i slike o sebi. Dijete treba podnijeti duže odvajanje od roditelja. Od djeteta se također očekuje duža usredotočenost na školsko učenje. Djeca ulaze u sredinu u kojoj će u krugu vršnjaka i u okvirima koje definira društvo razvijati, provjeravati i pokazivati različite svoje sposobnosti i osobine. Samostalno će se snalaziti u brojnim situacijama u kojima su im dosad pomagali roditelji. Osim toga, izlaže se sustavu vrednovanja, natjecanju uz mogućnost neuspjeha i kritike.

Prvi školski dani mogu biti uzbudljivi, ali i popraćeni strahom i neugodom. Često osjećaj nelagode i straha imaju i roditelji koji su zabrinuti kako će se njihovo dijete prilagoditi zahtjevima škole, hoće li biti uspješno i hoće li naći prijatelje. Ovakva obostrana zabrinutost utječe na osjećaj zadovoljstva, motivaciju za učenje i ukupan stav prema školi.

Zbog svega navedenog veoma je važno prije polaska djeteta u školu procjeniti zrelost djeteta za školu, a istovremeno otkriti i eventualne poteškoće koje bi se mogle pravovremenim i najprimjerenijim postupcima otkloniti.

Dva vrlo važna kriterija za polazak u školu su:

Kronološka dob – sva djeca koja navršavaju šest godina u razdoblju od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine školski su obveznici. Kriterij se zasniva na pretpostavci da su sva djeca tog uzrasta u fizičkom i psihičkom razvoju dostigla takav nivo da mogu zadovoljiti zahtjeve škole.
Psihofizička zrelost za školu – pretpostavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koji će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa.

Definiranje pojma spremnosti djeteta za polazak u školu vrlo je složeno. Njime se obuhvaća fizička, intelektualna, emocionalna i socijalna zrelost.

Za sazrijevanje biološke strukture neophodno je optimalno ili “kritično vrijeme”. Svako dijete ima individualni tempo odnosno djeca iste kronološke dobi nemaju isti mentalni razvoj.

TJELESNA I MOTORIČKA ZRELOST

Dijete treba biti zdravo i dobro razvijeno te zadovoljavati barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije.
Tjelesna muskulatura mora biti dovoljno razvijena da djetetu omogućava kretanje, stajanje i sjedenje bez teškoća, te da može izdržati napore koje traži škola (npr. nošenje torbe, sjedenje u školskoj klupi, pješačenje do kuće)
Dijete je spretno i voli biti u pokretu
fleksibilnost šake i prstiju – ove vještine bitno utječu na svladavanje vještine pisanja; dijete je zrelo za školu kad pravilno drži olovku, precrtava geometrijske likove poput kruga, trokuta, romba, crta, reže sa škarama, crtež odgovara dobi – razvijenost grafomotoričkih vještina
Osjetni organi (vid, sluh) moraju normalno funkcionirati, ako je potrebno uz korekciju (naočale, slušni aparatić)

INTELEKTUALNA (KOGNITIVNA) ZRELOST

Utvrđuje je psiholog, najčešće ispitujući opću intelektualnu razvijenost, te neke sposobnosti kao što su vidna i slušna diskriminacija, grafomotorika i sposobnosti opažanja.

Dijete ima dobru pažnju te se može duže igrati i baviti aktivnostima i do 60 minuta s povremenim otklonima pažnje
Dijete se može koncentrirati na aktivnost koja mu nije privlačna 15-20 minuta (stoga se nastavni sat u početku dijeli na manje cjeline)
Psihičkim sazrijevanjem, pažnja se produžuje na 30-40 min i postaje hotimična (namjerna), te sve više nalikuje pažnji odraslih.
Dijete je ustrajno i uporno, dovrši što je započelo
Točno razlikuje i imenuje boje i njihove nijanse
Uspoređuje i imenuje količinske, prostorne i vremenske odnose veće-manje-jednako, gore-dolje, ispred-iza, prije-poslije, i sl. – orjentacija u prostoru i vremenu
Razlikuje lijevo-desno na sebi, drugima, u prostoru
Broji do 30, zbraja i oduzima na konkretnom materijalu do 10 (kocke, olovke i dr.) – numeričko pomimanje
Pamti i reproducira pjesmice, priče (i detalje),
Rješava probleme po modelu pretpostavka-provjera-zaključak
Razlikuje točno-netočno, stvarno-nestvarno
Ima važna predznanja - o sebi, obitelji i sl.

GOVORNA ZRELOST

Dijete izgovara glasove čisto i govori razgovijetno
Dijete na temelju slušanja može rastaviti riječi na glasove i spajati glasove u riječi (glasovna analiza i sinteza: nos = n-o-s; r-u-k-a = ruka)
Razumije i slijedi verbalne upute
Izriče riječima što želi, treba, misli, osjeća
Sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru
Pripovijeda u logičnom slijedu (početak-sredina-kraj)

EMOCIONALNA I SOCIJALNA ZRELOST

Emocionalno-socijalna spremnost olakšava prihvaćanje škole i obveza jer dijete pri polasku u školu treba:

Dijete uspješno komunicira i surađuje s vršnjacima i odraslima
Odvaja se od roditelja
Dijete se može strpiti i pričekati da zadovolji svoje potrebe
Veseli se uspjehu, podnosi neuspjeh i pokušava ponovo
Samostalno je u brizi za sebe (jelo, WC, odijevanje, vlastite stvari)
Samostalno, inicijativno i kreativno je u igri
Dijete je postiglo određen stupanj stabilnosti i kontrole emocija
Djetetove su reakcije primjerene situaciji
Ustraje čak i kad ne uspije odmah
Poštuje dogovorena pravila
izražava svoje i uvažava tuđe želje i potrebe
poštuje i čuva svoju i tuđu imovinu
Otvoreno je i komunikativno, zna se zauzeti za sebe
koristi fraze kulturnog ophođenja (pozdrav, molim, hvala, izvoli, oprosti…)

Djeca se međusobno razlikuju, tako da neće sva djeca imati jednako razvijene sve ove nabrojane osobine. Neke osobine će se naglo pojaviti i u narednim mjesecima.

Imate li bilo kakvu dilemu, posavjetujte se s liječnikom i psihologom. Inzistiranje polaska djeteta u školu može dovesti do nezadovoljstva koje može potrajati godinama školovanja zbog djetetovih problema. Radije da dijete bude među boljim učenicima u razredu nego među lošijima. Godinu odgode upisa u školu iskoristite za dobro osmišljen plan kako bi pomogli svom djetetu da dosegne onu razinu spremnosti koja će mu omogućiti uspješno školovanje. Ako mlađe dijete pokazuje izuzetnu spremnost, također se pri donošenju odluke posavjetujte sa stručnjacima. U tom slučaju može se preporučiti raniji polazak.

Pripremila:

INES ČATLAK, mag.psych.

Kada vaše dijete odlazi u školu ...

JOŠ ČLANAKA ...

KONTAKTIRAJTE NAS

IMATE LI PITANJE?

O vrtiću

Upisi 2024./2025.

STRUČNO-RAZVOJNA SLUŽBA

DOKUMENTI

KUTAK ZA RODITELJE

Kontaktirajte nas